Četiri elementa iz Srbije na UNESCO listi

Srbija ima četiri elementa na UNESCO Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva: slavu (2014), kolo (2017), pevanje uz gusle (2018) i zlakusku grnčariju (2020). Prva tri su običaji i izvođenja koja ljudi izvode; grnčarija je jedini zanat među njima.

Koji su i kada su upisani

Slava, 2014
porodična proslava svetitelja zaštitnika — običaj i obred
Kolo, 2017
narodna igra u krugu — izvođenje
Pevanje uz gusle, 2018
epsko pevanje uz jednožični gudački instrument — izvođenje i usmeno predanje
Zlakuska grnčarija, 2020
izrada nepolivanog posuđa na ručnom kolu — zanat

Šta UNESCO ovde zapravo upisuje

Nematerijalno nasleđe je znanje i praksa, a ne predmet. UNESCO ne upisuje slavski kolač, igru ili gusle, nego način na koji ih ljudi izvode i prenose sa kolena na koleno. Isto važi i za grnčariju: upisana su znanja i veštine, a ne sudovi koji iz njih izađu.

Po čemu je zlakuska grnčarija drugačija

Slava, kolo i gusle žive u trenutku izvođenja: kad se završe, ostaju u sećanju i navici. Grnčarija je jedina od četiri koja iza sebe ostavlja predmet — posuda se kupi, ponese kući i koristi godinama. Zato je uz ovaj element pitanje autentičnosti praktično, a ne akademsko: ko kupuje posudu, želi da zna da li je pravi komad. Odgovor nije u upisu na listu nego u tri pečata utisnuta u sud.

Šta upis znači, a šta ne

  • Znači da je praksa priznata kao živa i da su se država i zajednica obavezale da je čuvaju
  • Ne znači da UNESCO ocenjuje ili garantuje kvalitet pojedinačnog proizvoda — on upisuje znanja, a ne proizvode
  • Ne znači da je upis sam po sebi žig ili zaštićen naziv; original se razlikuje po pečatima udruženja, a ne po listi

Dve liste, jedna od njih ova

Konvencija o nematerijalnom nasleđu poznaje dve liste: Reprezentativnu listu i Listu nematerijalnog nasleđa kojem je potrebna hitna zaštita. Sva četiri srpska elementa, pa i zlakuska grnčarija (referenca RL/01466), upisana su na Reprezentativnu.

Put do liste

Zlakuska grnčarija je prvo upisana u Nacionalni registar nematerijalnog nasleđa Srbije 18. juna 2012, a osam godina kasnije, 16. decembra 2020, i na UNESCO listu, kao četvrti element iz Srbije. Šta je zanat pre toga prošao, opisuje istorija zlakuske grnčarije.

Česta pitanja

Koliko elemenata iz Srbije je na UNESCO listi nematerijalnog nasleđa?

Četiri: slava (2014), kolo (2017), pevanje uz gusle (2018) i zlakuska grnčarija (2020).

Koji od četiri srpska elementa je zanat?

Zlakuska grnčarija, upisana 16. decembra 2020. Ostala tri su običaj, narodna igra i epsko pevanje, pa je grnčarija jedini element iz oblasti zanatskih znanja i veština.

Da li UNESCO garantuje kvalitet zlakuske grnčarije?

Ne. UNESCO upisuje znanja i veštine, a ne pojedinačne proizvode. Original se prepoznaje po tri utisnuta pečata, a ne po upisu na listu.

Kada je zlakuska grnčarija upisana na UNESCO listu?

16. decembra 2020, na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, pod referencom RL/01466. Osam godina ranije, 2012, upisana je u Nacionalni registar nematerijalnog nasleđa Srbije.